1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Studenti u Njemačkoj: Za sobu u Minhenu prosječno 800 evra

24. septembar 2024

U Njemačkoj ima premalo studentskih domova, stanova je takođe malo i skupi su. To dovodi studente pred ogromne teškoće i buduće akademske građane čini siromašnim dijelom njemačkog društva - ako ne uskoče roditelji.

https://p.dw.com/p/4kwcu
Mladi ljudi sjede u sali za predavanje
Njemački studenti spadaju u najsiromašniji sloj društvaFoto: Bernd Wüstneck/Zentralbild/dpa/picture alliance

U Njemačkoj je za predstojeći semestar na univerzitete, visoke i više škole upisano nešto manje od 3 miliona studenata.

I u Njemačkoj je najjeftinije rješenje studentski dom – u prosjeku košta 280 eura mjesečno. Međutim, u 1500 domova ima ukupno samo oko 200 000 mjesta.

Pronaći stan u Berlinu – zgoditak na lutriji

Zajednički stanovi – tradicija njemačkih studenata

A pošto su garsonjere ili mali stanovi uvijek najskuplji, pored toga što ih je teško naći – u Njemačkoj je odavno uobičajeno da dvoje ili više studenata živi u većim iznajmljenim stanovima i osnivaju takozvani WG (Wohngemeinschaft).

Svako ima svoju sobu, a kuhinja, kupatilo i ostalo se koristi zajednički. Svi troškovi (kirija, struja, grijanje, internet) se dijele, najčešće u zavisnosti od veličine sobe i od toga ko je šta unio u stan od namještaja i kućnih aparata.

Zajednica stanovanja odnosno WG može da postoji godinama, ali ne mora da bude sastavljena od ljudi koji su je osnovali – neki ostaju da žive u njoj i kada završe studije, ali uprkos tome fluktuacija ljudi zna biti poprilična.

Soba sa sofom, slikama, svjetiljkom i ormarom
Studentska soba u zajedničkom stanu u MinhenuFoto: Alexander Wolff

Poskupilo ono što je ionako bilo skupo

Za ovaj, najčešći način stanovanja studenti sada moraju da plaćaju – u prosjeku 490 eura mjesečno. Prema informacijama dpa, to proizlazi iz studije Instituta Mozes Mendelson u saradnji s platformom za wg-gesucht.de, na kojoj se nalaze oglasi za mjesta u zajedničkim stanovima.

Za ovu studiju je analizirano više od 9.000 ponuda koje su postavljene online u posljednje dvije sedmice avgusta. Uzete su u obzir ponude za svih 88 njemačkih univerzitetskih gradova sa više od 5.000 studenata.

U evaluaciju su uključene samo ponude za sobu u zajedničkom stanu s ukupno dva ili tri stanara. Novosnovane zajednice za stanovanje nisu uzete u obzir.

Prema studiji, sobe u zajedničkim stanovima u Minhenu su najskuplje. Prosječna cijena sobe je 790 eura. Slijede Frankfurt sa 680 eura, Berlin sa 650 eura, Hamburg sa 620 eura i Keln sa 600 eura.

Jeftiniji smještaj studenti mogu pronaći u Zigenu (330 eura), Jeni (328), Vismaru (325) ili Kemnicu (290).

„Ponovo se pokazalo da su relativno jeftine ponude vrlo brzo skinute s interneta. Najgore prolaze oni koji su kasno dobili potvrdu da su primljeni na studije ili koji nisu mogli da organizuju smještaj na licu mjesta, na primjer zato što im viza još nije bila izdata", kaže rukovodilac ovog istraživanja Stefan Braukmann.

Troje mladih ljudi drže bocu vode i vina u kuhinji i smiju se
Studenti u zajedničkom stanu u BerlinuFoto: picture-alliance/dpa/J. Kalaene

Niski studentski krediti

Matijas Anbul, predsjednik odbora Njemačke studentske unije, komentira:„Pitanje stanovanja je odavno centralno socijalno pitanje u univerzitetskim gradovima. Doživljavamo novi oblik selekcije u društvu: Za mnoge studente, pitanje studiranja na određenom univerzitetu zavisi od toga mogu li uopće priuštiti kiriju u tom gradu. I pored povećanja studentskog kredita (BAföG) on zaostaje za razvojem na tržištu nekretnina. Prosječno, zajednička soba u Njemačkoj košta 489 eura, dok se za studentski kredit i dalje računa paušal za stanovanje od 380 eura. S ovim novcem ne možete sebi priuštiti sobu u zajedničkom stanu u većini gradova."

Maksimalni iznos studentskog kredita (BAföG) ove godine je 992 eura – pod uslovom da student ne živi s roditeljima i ne može preko njih da se zdravstveno osigura. Ako žive s roditeljima, onda studenti dobijaju kredit od maksimalno 664 eura.

Većina studenata ne može da živi kod roditelja, jer dolaze iz nekih drugih mjesta u Njemačkoj ili iz inostranstva (oko 400 000). A mnogi ne žele više da žive s porodicom iako ostaju da žive u istom gradu.

Soba ofarbana u zeleno, sa posterima na zidu, na kojem piše "Make love not war" i madracima na podu
Ovo je muzejska postavka i predstavlja tipičnu studentsku sobu 1970-ih godina u zejdničkom stanu koji dijeli nekoliko studenata u NjemačkojFoto: Helmut Meyer zur Capellen/imageBROKER/picture alliance

Trećina studenata u Njemačkoj ugrožena siromaštvom

Studenti više od polovine svojih prihoda plaćaju samo na kiriju, kako su nedavno pokazali podaci Saveznog zavoda za statistiku (Destatis). U prosjeku, studenti moraju da koriste 54 posto prihoda da plate kiriju. Nijemci inače troše u prosjeku 25 posto na troškove stanovanja.

Prema Destatisu, dvije trećine studenata se smatra financijski preopterećenim. To je jedan od razloga zašto su oni u većoj opasnosti od siromaštva nego druge grupe stanovništva.

Sve u svemu, prema informacijama Destatisa, čak 35 posto studenata je u opasnosti od siromaštva, dok je to 14 posto svih Nijemaca. Savezni zavod za statistiku svojim brojkama iz ankete iz 2023. pokazuje: Polovina studenata ima na raspolaganju manje od 867 eura mjesečno.

Za usporedbu, iznos socijalne pomoći u Njemačkoj (Bürgergeld) je umnogome veći. Odnosno, očigledno da državni aparat drugačije računa – koliko je novca potrebno za osnovne potrebe ljudi u Njemačkoj.

Studentkinja sjedi za kuhinjskim stolom ispred macbooka sa kapom na glavi i u rukavicama
Stvari su polovne, a grijanje minimalno - studenti moraju da štedeFoto: Ute Grabowsky/photothek/picture alliance

Studentski kredit manji od socijalne pomoći

Samci trenutno kao socijalnu pomoć dobijaju 563 eura mjesečno, ne moraju da plaćaju zdravstveno osiguranje i plaćen im je stan koji može da bude veličine maksimalno 50 kvadrata – na primjer u Minhenu do 849 eura, u Frankfurtu 786 eura ili u Kelnu do 651 eura.

Jedna studentkinja medicine u Berlinu je prije par godina podnijela tužbu Upravnom sudu jer su studentski krediti „protivustavno" niski. Ona tvrdi da studenti koji ovise o studentskom kreditu trebaju da primaju isto onoliko koliko i korisnici socijalne pomoći. Upravni sud u Berlinu joj je dao za pravo, ali je obustavio postupak i zbog nadležnosti ga uputio Saveznom ustavnom sudu.

Jedna druga studentkinja je još 2014. podnijela sličnu tužbu. Savezni upravni sud je također uputio postupak u Karlsrue – ustavnom sudu. Odluka o tome još nije donesena.

Studentski kredit (BAföG) je ustvari pola stipendija, a pola beskamatni kredit koji se poslije završetka studija vraća, ali kako to piše na sajtu vlade: trenutno maksimalno 10.010 eura.

Studenti s Balkana kao 'sezonci' u Njemačkoj

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu